Zaklada "Kultura nova" osnovana je kao odgovor na postojeće stanje unutar kulturnog sustava, a s ciljem osiguravanja učinkovite mjere koja će omogućiti unapređenje stanja civilnog sektora u kulturi.

Organizacije civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti u posljednjih 15-ak godina igraju vrlo značajnu ulogu u cjelokupnom kulturnom sustavu Republike Hrvatske. Svojim su radom kontinuirano afirmirale suvremene kulturno-umjetničke prakse koje su u hrvatskoj javnosti bile nedovoljno poznate. Poticanjem interakcija između umjetničkog, kulturnog, tehnološkog, političkog i društvenog polja, dale su ozbiljan doprinos razvoju suvremene kulture, ali i društva u cjelini. Samoosnovane organizacije stvorile su novi prostor društvenog angažmana, doprinijele intenziviranju intersektorskog povezivanja te razvijale nove modele umrežavanja. Mnoge su organizacije pored rada u domaćoj sredini uspostavile i suradnju na međunarodnoj razini, a brojnost i raznovrsnost organizacija te kvaliteta njihovog djelovanja svrstali su hrvatski civilni kulturni sektor među razvijenije u Europi. Njihova su postignuća i razvoj prepoznati na međunarodnoj kulturnoj razini i kroz financijsku podršku institucija i fondacija, koja je bila vrlo važna tijekom 1990-ih kada su potpore nacionalnih i lokalnih uprava nadležnih za poslove kulture uglavnom izostajale.

Početkom novog tisućljeća dolazi do pomaka koji će imati pozitivan utjecaj na razvoj ovog kulturnog polja, međutim te promjene nisu bile dovoljne da bi osigurale njegovu održivost. Donošenjem Zakona o kulturnim vijećima (2001.) pri Ministarstvu kulture osnovano je Vijeće za medijske kulture (od 2004. Vijeće za nove medijske kulture) koje je najvećim dijelom započelo financirati programe civilnog sektora u kulturi kroz sustav javnih potreba u kulturi. Osnivanjem sličnih komisija, odnosno kasnije vijeća i na lokalnim razinama, organizacije civilnog društva koje djeluju u kulturi sredstva za svoj programski rad mogle su osigurati kako na nacionalnoj razini tako i na subnacionalnim razinama. Međutim ta otvaranja kulturnog sustava nisu bila praćena promjenom ukupnog modela financiranja koji stoga niti danas ne može podržati samoosnovane kolektive iz civilnog sektora i odgovoriti na njihove potrebe na jednak način kao što skrbi za javne ustanove u kulturi kojima iz godine u godinu pruža financijsku podršku za operativne troškove i programski rad.

Nerješavanje sustavnih problema civilnog kulturnog sektora (nedostatno programsko financiranje, nedostatak prostora za rad, nepostojanje višegodišnjih ciklusa financiranja itd.), izostanak provedbe reforme javnog sustava i cjelokupnog kulturnog pogona, kao i permanentna kriza zbog koje se smanjuju proračuni za kulturu, postali su ključna prepreka za stabilizaciju i daljnji razvoj organizacija civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti.

Reforma kulturnog sustava zahtijeva ozbiljnu analitičku podlogu, unaprijed osmišljene korake, principe i standarde rada, kao i metodologiju koja bi omogućila visok stupanj sudjelovanja i uključivanja šireg spektra odgovarajućih aktera u cjelokupni proces. S obzirom na to da provedba takve sveobuhvatne, učinkovite i transparentne transformacije sustava podrazumijeva višegodišnji proces, bilo je potrebno unutar postojećeg kulturnog modela, odnosno sustava financiranja, osigurati učinkovite mjere koje bi omogućile unapređenje stanja civilnog sektora u kulturi te njegov daljnji razvoj i profesionalizaciju.

Iz navedenih razloga dio organizacija civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti započeo je 2004. godine višegodišnji proces zagovaranja osnivanja posebne zaklade za civilni kulturni sektor, koja bi za njih bila dodatni izvor u sustavu financiranja kulture. Razlozi osnivanja zaklade su u više navrata bili javno predstavljeni i raspravljani na brojnim javnim događanjima (konferencijama, seminarima, tribinama, okruglim stolovima itd.). Posredstvom Vijeća za nove medijske kulture ideja osnivanja zaklade predstavljena je Ministarstvu kulture koje je, nakon što je detaljno razmotrilo inicijativu, osnovalo radnu grupu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o Zakladi “Kultura nova”. Osnivanje posebne zaklade za civilni sektor u kulturi predviđeno je i u Nacionalnom programu za mlade od 2009. do 2013. godine.

Proces osnivanja Zaklade, koji je trajao nekoliko godina, uključio je predstavnike organizacija civilnog društva, tijela državne uprave, tijela javne vlasti i stručnjake, a svrha djelovanja, način rada, osnovna imovina, financiranje, kao i druge odredbe vezane za rad Zaklade, definirane su u Zakonu o Zakladi “Kultura nova” koji je 2011. godine usvojio Hrvatski sabor („Narodne novine“ 90/11). Osnivanje Zaklade „Kultura nova“, kao novog izvora financijske podrške organizacijama civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti, jedan je od najznačajnijih pomaka u kulturnoj politici u posljednjih 10-ak godina.