U sklopu obrazovnog programa "Europska diploma kulturnog projektnog menadžmenta" javna predavanja održat će Jonathan Goodacre i Raymond Weber.

Zaklada "Kultura nova" je domaćin prvog studijskog programa ovogodišnjeg izdanja obrazovnog programa "Europska diploma kulturnog projektnog menadžmenta", koji se od 30. kolovoza do 5. rujna 2020. održava u Zagrebu i Rijeci. Program u Hrvatskoj organizira Zaklada "Kultura nova" u suradnji s nositeljem Europske diplome, belgijskom organizacijom Marcel Hicter, a uz podršku Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade u Zagrebu te Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020. Realizaciju programa podržalo je i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Europska diploma paneuropski je obrazovni program usmjeren na jačanje kulturne raznolikosti te transregionalnu i transnacionalnu suradnju. Dva glavna cilja programa su omogućiti kulturnim menadžerima bolju integraciju suradničkih projekata koji povezuju identitet, kulturu i gospodarstvo u europskoj perspektivi te uvrštavanje europskih projekata u politike regionalnog kulturnog razvoja.

Program namijenjen kulturnim menadžerima obuhvaća teoriju i praksu te posjete kulturnim institucijama i organizacijama u Zagrebu i Rijeci, a dio programa bit će otvoren za javnost.

U okviru dijela obrazovnog programa koji će se održati u Zagrebu, dva su predavanja otvorena za javnost. Jonathan Goodacre, konzultant u The Audience Agency iz Velike Britanije, održat će predavanje u nedjelju, 30. kolovoza 2020. od 9:30 do 11:00 sati, dok će Raymond Weber, bivši ravnatelj Odjela za kulturu pri Vijeću Europe, održati predavanje u ponedjeljak, 31. kolovoza 2020. od 9:30 do 11:00 sati.

Oba događanja održat će se u prostoru Pogona Jedinstvo, Trnjanska struga 34.

Predavanje Jonathana Goodacrea bit će na engleskom jeziku, dok će Raymond Weber održati predavanje na francuskom jeziku uz osigurani simultani prijevod na engleski jezik. Sudjelovanje na oba događanja je besplatno te otvoreno za sve zainteresirane, a u dvorani je obavezno nošenje maski.   

Predavanje Jonathana Goodacrea naslovljeno "Osnaživanje promjene i razvoja u projektnom upravljanju" usredotočit će se na pitanja unapređenja tehnika dobrog upravljanja putem kojih je moguće osnažiti kapacitete kulturnih operatora za upravljanje u kulturi. Predavanje će sagledati transformacije u upravljanju, od tradicionalnih modela nastalih u doba industrijalizacije 19. i 20. stoljeća do teorija 21. stoljeća nastalih pod utjecajem "agilnog upravljanja", "design-thinkinga" i "učenja kroz rješavanje problema", a uključit će razmjenu praktičnih znanja te kreativan rad uz aktivan angažman sudionika i raspravu.

U predavanju naslovljenom "Kakve nam kulturne politike trebaju za svijet u krizi? Kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 i nova kulturna paradigma: Kulturna demokracija i kulturna prava" Raymond Weber osvrnut će se na aktualnu krizu te kako kroz nju pokušati promijeniti postojeći sustav vrijednosti. Pandemija koronavirusa nije samo zdravstvena kriza sa svojim ekonomskim i društvenim posljedicama, već se ona nadovezuje na postojeće krize: ekološku, političku, kulturnu. Post-COVID-19 vrijeme – koje još uvijek nije na vidiku – jednako je zabrinjavajuće kao i sama zdravstvena kriza: trebamo li težiti povratku svijeta na ono kakvo je bilo ranije ili trebamo iskoristiti trenutak za imaginaciju drugačijeg svijeta, sposobnog konačno odgovoriti na izazove siromaštva u svijetu, rastuće nejednakosti, klimatskih promjena, netolerancije i nepravde? Predavanje će se osvrnuti na pitanje kako demokratski upravljati kontradikcijama: od totalne izolacije (epidemiološke mjere) do potpunog otvaranja (radi promicanja ekonomskog oporavka); od pojačanih mjera praćenja do očuvanja individualnih sloboda. Kulturni sektor među onima je koje je kriza izazvana epidemijom bolesti COVID-19 ozbiljno pogodila. Pored toga što je kriza potaknula naglo prevođenje i premještanje svakodnevnih kulturnih aktivnosti u digitalni svijet, također je otvorila i pitanje kako "svijet kulture" može aktivno doprinijeti novim hijerarhijama vrijednosti, gdje bi zdravlje, obrazovanje, razmjena znanja, suradnja i solidarnost, osnaživanje građana i održivi razvoj bili postavljeni na vrhu ljestvice. U ovim teškim vremenima, kulturna demokracija bi mogla postati temelj demokracije. Među ključnim riječima takve kulturne demokracije i kulturnih politika trebaju se naći pojmovi osnaživanja, interkulturalnosti, sudjelovanja i kulturnih prava. Ta kulturna prava bi nam omogućila da se pomaknemo iz doba dostupnosti kulturnih dobara u doba demokratskog bivanja, u poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva te njihovim povezivanjem sa stalno obnavljajućom proizvodnjom zajedničkih dobara.