Sve izraženija potreba da se olakša pristup kulturi i da se umjetnost učini dostupnijom svim građanima, podrazumijeva sustavnu brigu javnih politika i ulaganje u kulturno i umjetničko obrazovanje, bilo na formalnoj, neformalnoj ili informalnoj razini. Međutim, prioriteti i prakse javnih politika često ne odgovaraju ovim potrebama što je Zakladu potaknulo da se zapita kakvo je hrvatsko okruženje kulturnih politika u području obrazovanja. Zaklada je stoga inicirala istraživanje o kulturnom i umjetničkom obrazovanju koje je provela tijekom 2014. i 2015. godine u suradnji s mr. sc. Anom Žuvelom s Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Istraživanje je proizašlo i iz Zakladinog Strateškog plana 2014.–2017. u kojemu su definirani obrazovni programi kojima bi se poboljšale prilike u polju obrazovanja u kulturi. Riječ je o programima koji su usmjereni prema razvijanju obrazovnih aktivnosti za kulturne profesionalce u civilnom sektoru u kulturi, potom prema pružanju podrške za programe kreativnog obrazovanja publike koje provode organizacije civilnog društva u kulturi te prema podršci za razvoj interdisciplinarnog programa u suvremenoj kulturi i umjetnosti.

Studija "Krojeno po mjeri?" rezultat je ovog dvogodišnjeg istraživanja o obrazovanju u kulturnom sektoru u Republici Hrvatskoj. Istraživanje se nije usmjerilo na mapiranje primarnog, sekundarnog i visokog obrazovanja u umjetnosti i kulturi, nego se fokusiralo na obrazovne programe koje provode ili u koje ulažu organizacije u kulturi u javnom i civilnom sektoru, a kojima se razvijaju i/ili dodatno nadograđuju kreativne vještine trenutačne i buduće publike ili profesionalni kapaciteti umjetnika i kulturnih profesionalaca, zaposlenih u svim djelatnostima organizacije – kreativnim, upravljačkim, financijskim i administrativnim. Ova studija predstavlja nalaze provedenoga istraživanja, zahvaćajući vrlo široko problematiku obrazovanja i kulture, od razumijevanja uloge i značaja kulture u suvremenom društvu, kao i kulturnog i umjetničkog obrazovanja, preko analize politika i primjera dobre prakse u Europi, uvida u hrvatski sustav kulturne i obrazovne politike – dviju javnih politika koje gotovo uopće ne surađuju po pitanju umjetničkog i kulturnog obrazovanja, pa sve do prakse u kulturnom sektoru, bilo da je riječ o mogućnostima profesionalnog usavršavanja kulturnih radnika i umjetnika ili kreativnom cjeloživotnom obrazovanju publike. Prema tome, studija razmatra kontekstualne i konceptualne veze kulturnog sektora s obrazovanjem kao i konvergenciju kulturnih i obrazovnih politika, pritom ispitujući prednosti, ali i slabosti razvojne kulturne politike u primjeni na obrazovanje te zagovara važnost umjetničkog i kulturnog obrazovanja za održivi razvoj kulturnog sektora.

Autorica studije je Ana Žuvela, urednica Dea Vidović, a izvršna urednica Tamara Zamelli, dok dizajn potpisuju Dario Dević i Hrvoje Živčić.

Ključne riječi: obrazovanje, kultura, umjetnost, civilno društvo, javne kulturne ustanove, kulturni sektor, kulturne politike, obrazovne politike.

Studija je ustupljena pod Creative Commons licencom Imenovanje – Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Croatia.