• Radna bilježnica za DKC-e

Godine 2015. Zaklada je objavila "Radnu bilježnicu za društveno-kulturne centre" koji su utemeljeni na ideji civilno-javnog partnerstva i sudioničkog upravljanja. Publikacija je nastala povodom Radnog skupa "Prema Institucionalnom pluralizmu: Razvoj društveno-kulturnih centara" koji je Zaklada organizirala od 12. do 14. studenoga 2015. godine u Gliptoteci HAZU u Zagrebu. Društveno-kulturne centre se razmatra iz perspektive kulturne politike i smješta ih se u kulturni krajolik, iscrtavajući i opisujući njihove specifičnosti, uključujući širu historijsku perspektivu. Radna bilježnica upozorava na to da nema jedinstvenih rješenja i rasprava o društveno-kulturnim centrima jer je svaka sredina drugačija; svaki društveno-kulturni centar kreira svoj model u skladu sa svojom lokalnom situacijom – kulturnom, društvenom, ekonomskom i političkom okolinom te dostupnim resursima i informacijama. Radna bilježnica donosi radne definicije koncepata i pojmova koji su ponuđeni za daljnju razradu u svakom pojedinom društveno-kulturnom centru. Svi ponuđeni elementi mogu se birati, kombinirati i izbacivati, nizovi dopisivati ili skraćivati, ovisno o lokalnim situacijama i potrebama.

• Osvajanje prostora rada

U okviru biblioteke "Kultura nova" Zaklada je 2016. objavila publikaciju "Osvajanje prostora rada. Uvjeti rada organizacija civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti" autora Valerije Barade, Jake Primorac i Edgara Buršića. Studija donosi sveobuhvatnu analizu svakodnevnih praksi i uvjeta stvaranja, koja daje važne uvide u sustav civilnog sektora u suvremenoj kulturi i umjetnosti. Podaci su prikupljeni kroz kvantitativno i kvalitativno istraživanje, a obrađeni su zahvaćajući sektorsku, organizacijsku i individualnu razinu. Vrlo važan aspekt publikacije odnosi se na uvjete rada u kulturnom i kreativnom sektoru na međunarodnoj razini gdje se pokazuje da je svijet rada također nesiguran i nestabilan, a na razmatranje su ponuđene i preporuke koje mogu poslužiti daljnjim unapređenjima institucionalnog i zakonodavnog okvira za podršku razvoju umjetnosti, kulture i civilnog društva.

• Krojeno po mjeri?

Studija "Krojeno po mjeri? Prakse i tendencije kulturnog obrazovanja u Hrvatskoj" autorice Ane Žuvele objavljena je 2016. u biblioteci "Kultura nova". Studija se bavi obrazovanjem u kulturnom sektoru u Republici Hrvatskoj s fokusom na obrazovne programe koje provode ili u koje ulažu organizacije u kulturi u javnom i civilnom sektoru, a kojima se razvijaju i/ili dodatno nadograđuju kreativne vještine trenutačne i buduće publike ili profesionalni kapaciteti umjetnika i kulturnih profesionalaca, zaposlenih u svim djelatnostima organizacije. Problematika obrazovanja i kulture zahvaćena je široko, od razumijevanja uloge i značaja kulture u suvremenom društvu, kao i kulturnog i umjetničkog obrazovanja, do analize politika i primjera dobre prakse u Europi te uvida u hrvatski sustav kulturne i obrazovne politike, ispitujući pritom prednosti, ali i slabosti razvojne kulturne politike u primjeni na obrazovanje i zagovarajući važnost umjetničkog i kulturnog obrazovanja za održivi razvoj kulturnog sektora.

• Uradimo zajedno

U okviru biblioteke "Kultura nova" Zaklada je 2018. godine objavila zbornik radova "Uradimo zajedno. Prakse i tendencije sudioničkoga upravljanja u kulturi u Republici Hrvatskoj." na hrvatskom i engleskom jeziku. Zbornik je nastao u okviru dvogodišnjeg projekta "Approaches to Participatory Governance of Cultural Institutions" koji je Zaklada provodila uz podršku UNESCO-vog Fonda za kulturnu raznolikost (IFCD). Na temelju podataka prikupljenih kroz istraživanje provedeno u okviru projekta, provedenih analiza i stečenih uvida kroz zajednički rad istraživača i upraviteljice Zaklade nastao je ovaj zbornik radova kao bilješke za kulturnu politiku. Pored širokog teorijskog obuhvata i analize koncepata, kao što su sudjelovanje u kulturi, decentralizacija, lokalni razvoj i sudioničko upravljanje u kulturi, zbornik je uključio i izradu sedam studija slučajeva kojima je obuhvaćeno sedam različitih modela sudioničkoga upravljanja društveno-kulturnim centrima koji se razvijaju u različitim dijelovima Hrvatske - Društveni centar Lazareti u Dubrovniku, Društveni centar Čakovec u Čakovcu, Društveno-kulturni centar u Karlovcu, Molekula u Rijeci, Društveni centar Rojc u Puli, Dom mladih u Splitu i Pogon — Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade u Zagrebu. Zbornik također donosi preporuke i analitičku podlogu za promjene u kulturnoj politici.

• Rezultati istraživanja o pandemiji i potresu

Početkom 2021. godine Zaklada je u okviru biblioteke "Kultura nova" objavila publikaciju "Utjecaj pandemije COVID-19 i zagrebačkog potresa na OCD-e u suvremenoj kulturi i umjetnosti. Rezultati testne faze istraživanja", koju su napisali Krešimir Krolo, Željka Tonković, Dea Vidović i Ana Žuvela. Riječ je o rezultatima prve faze longitudinalnog istraživanja o utjecaju pandemije COVID-19 i potresa, koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb, na organizacije civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti, a koje je Zaklada u okviru Odjela za istraživanje i razvoj pokrenula u svibnju 2020. Neki od ključnih motiva za ovo istraživanje, osim očite potrebe da se empirijski sagledaju posljedice utjecaja globalne krize i potresa na kulturni i umjetnički sektor, uključuju nužnost da se te posljedice istraže iz nekoliko perspektiva – uloge i pozicije kulture i umjetnosti u društvenim i ekonomskim procesima tijekom krize, simultanih procesa ranjivosti i otpornosti kulturnog sektora, posljedica prelijevanja negativnih učinaka krize na kulturni i umjetnički sektor na cjelokupni ekosustav te kreiranja politika, tj. instrumenata, mehanizama i mjera međunarodnih, nacionalnih i lokalnih javnih politika implementiranih radi suzbijanja neposrednih i dugoročnih utjecaja krize.

• Utjecaj pandemije COVID-19 i potresa na kulturni sektor u RH

Nakon testne faze istraživanja Zaklade "Kultura nova", čiji su rezultati objavljeni krajem 2020. godine, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske je u suradnji sa Zakladom provelo istraživanje o utjecaju pandemije bolesti COVID-19 i potresa na cjelokupni kulturni sektor u  Hrvatskoj. Rezultati istraživanja objavljeni su u publikaciji "Utjecaj pandemije COVID-19 i potresa na kulturni sektor u Republici Hrvatskoj. Izvještaj o rezultatima istraživanja". Istraživanje je osmišljeno i provedeno u suradnji s istraživačima dr. sc. Željkom Tonković, dr. sc. Anom Žuvelom i dr. sc. Krešimirom Krolom. Voditeljica istraživanja bila je dr. sc. Dea Vidović, upraviteljica Zaklade, a koordinatorica Marta Jalšovec, suradnica u Zakladinom Odjelu za istraživanje i razvoj dok su stručnu podršku ispred Ministarstva pružili Nevena Tudor Perković i Dinko Klarić. Istraživanje analizira različite segmente pogođenosti i otpornosti kulturnog sektora, kao i mjere podrške sektoru koje su implementirane kao odgovor na krizu. Podaci istraživanja potvrdili su da su pandemija bolesti COVID-19 i potresi drastično pogodili kulturni sektor u Hrvatskoj. Autori istraživanja su na temelju provedene analize uobličili preporuke za nadogradnju kulturnog sustava i implementiranje budućih mjera koje bi mogle odgovoriti na specifične potrebe različitih aktera kulturnog sektora te time ubrzati i olakšati njihov oporavak.

• Izvana i iznutra

U okviru biblioteke "Kultura nova" Zaklada je objavila publikaciju "Izvana i iznutra. Metode i prakse organizacijske transformacije prema sudjelovanju u kulturi". Publikacija donosi pregled razvoja i odnosa kulturne politike prema sudjelovanju, razmatra proturječja i nesporazume oko publike, kao i ključne izazove koji stoje pred kulturnim sektorom kad je riječ o sudjelovanju te predstavlja različite prakse integracije sudjelovanja u cjelokupno djelovanje organizacija. Publikacija je nastala u okviru europskog projekta ADESTE+ (Audience DEvelopment STrategies for cultural organisations in Europe), usmjerenog na razvoj metodologije koja će pomoći organizacijama u kulturi da provedu transformaciju i sudjelovanje u kulturi smjeste u središte svoga rada. Stoga ova publikacija ujedno i dokumentira iskustava, znanja i uvide prikupljene kroz različite susrete i rad na projektu. Zamišljena je kao svojevrsni priručnik koji stoji na raspolaganju svima onima koji su zainteresirani dublje zaroniti u problematiku razvoja publike, uključivanja i sudjelovanja građana u kulturi. Urednica publikacije je Antonija Letinić, a dizajn potpisuje Petra Milički. Publikacija je objavljena na engleskom i hrvatskom jeziku, u tiskanom i elektronskom izdanju.

• i-Portunus Houses publikacija

U okviru projekta "i-Portunus Houses – Kick-Start a Local Mobility Host Network for Artists & Cultural Professionals in All Creative Europe Countries" Zaklada je 2022. godine objavila publikaciju koja je nastala kao rezultat istraživanja o mobilnosti u kulturi. U provedbu istraživanja i-Portunus Houses bili su uključeni stručnjaci iz različitih područja, među kojima su Tsveta Andreeva, Marta Jalšovec, Ana Žuvela, Petra Rodik, Vedran Horvat i Institut za političku ekologiju te Toni Attard, dok je Dea Vidović bila voditeljica istraživanja. Publikacija se sastoji od četiri međusobno povezana sveska koji proizlaze  iz istraživačkih dionica donoseći tako 1) kontekstualni okvir za mobilnost u kulturi, 2) studiju o mobilnosti u kulturi kroz prizmu umjetnika, kulturnih profesionalca, hostova i financijera, 3) evaluaciju i-Portunus Houses grant sheme za mobilnost te 4) scenarij za budućnost mobilnosti u kulturi. Projekt i-Portunus Houses proveo je, ispred Europske komisije, konzorcij koji čine Europska kulturna zaklada kao koordinator te MitOst i Zaklada "Kultura nova", a bio je posvećen ispitivanju i analizi različitih transnacionalnih grant shema za mobilnost u kulturnom sektoru te provedbi istraživanja o mobilnosti u kulturi.