Pristup kulturi i dostupnost kulture danas predstavljaju vrlo aktualne teme u diskursu kulturne politike u Europi, ali i šire. Pitanje sudjelovanja građana ima dugu tradiciju u području kulture i umjetnosti u različitim geo-političkim okruženjima, "pravo na kulturu" dio je Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (1948.), a sudjelovanje građana neodvojivo je od koncepata demokratizacije kulture i kulturne demokracije. Unatoč tome mnogi podaci ukazuju na elitističku viziju kulture i isključenost velikog broja stanovništva iz sudjelovanja u kulturi zbog niza fizičkih, psiholoških, ekonomskih i društvenih prepreka. Kao jedan od odgovora kulturne politike europskih zemalja na ove izazove, kao i na ubrzani informacijski i tehnološki razvoj te promjene u ekonomskom i društvenom okruženju, pronađen je u konceptu razvoja publike, a ovaj trend potvrđuje i studija o razvoju publike koju je naručila Europska komisija za potrebe kreiranja budućih javnih poziva u okviru programa Kreativna Europa u kojoj je razvoj publike shvaćen kao strateški pristup organizacije u izgradnji i produbljivanju odnosa s postojećom publikom te proširenju i povećanju publike, a koji ne može uspjeti ako razvoj publike nije dio vizije i misije organizacije. U skladu s navedenim Zaklada "Kultura nova" vidi razvoj publike kao dugoročan, strateški i dinamičan proces koji zahvaća cjelokupnu organizaciju i obuhvaća aktivnosti kojima se unapređuju i produbljuju odnosi s postojećom publikom te razvijaju pristupi prema novoj publici. Da bi organizacije mogle razviti takvu strategiju dugoročnog razvoja i uključivanja publike koja se temelji na razumijevanju i razlikovanju različitih profila ne samo postojeće već i potencijalne publike, Zaklada je pokrenula programsko područje putem kojega se organizacijama civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti daje podrška za razvoj publike kao sveobuhvatne aktivnosti organizacije koja zahtijeva specifične kompetencije i organizacijsku predanost i koja razvoj publike smješta u središte djelovanja organizacije. U skladu s navedenim program/projekt razvoja publike mora biti usmjeren na razvoj publike za cjelokupno programsko djelovanje organizacije, a aktivnosti razvoja publike moraju predstavljati dodanu vrijednost redovnim programskim/projektnim aktivnostima organizacije da bi prijava u ovom programskom području bila prihvatljiva. Ako organizacija u ovom programskom području prijavi projekt razvoja publike koji je usmjeren samo prema razvoju publike za specifični kulturni i umjetnički program organizacije ili ako se projekt razvoja publike odnosi na razvoj publike za kulturu i umjetnost općenito, pri čemu je razvoj publike zapravo osnovna djelatnost organizacije, prijava neće biti prihvatljiva. Dakle, podrška se daje organizacijama koje prijave program/projekt strateškog razvoja publike za sve umjetničke i kulturne programe koje organizacija realizira tijekom godine.

Prihvatljive su aktivnosti poput razvoja raznolikih i u drugim organizacijama/područjima primjenjivih pristupa, metoda i alata aktivnog uključivanja i sudjelovanja publike u planiranju, programiranju, upravljanju, stvaranju, produkciji, prezentaciji i/ili evaluaciji kulturnih i umjetničkih aktivnosti; aktivnosti prikupljanja, dijeljenja i primjene podataka o trenutnoj i potencijalnoj publici; uspostavljanje intersektorske suradnje u svrhu razvoja publike; aktivnosti uključivanja marginaliziranih grupa u kulturu i umjetnost; razvoj digitalnih tehnologija u svrhu razvoja publike; aktivnosti provedbe programa namijenjenih specifičnoj publici, aktivnosti provedbe programa na mjestima neuobičajenim za djelovanje organizacije; aktivnosti usmjerene na restrukturiranje organizacije radi smještanja razvoja publike u središte organizacijskog djelovanja i sl.

Posebni ciljevi

• doprinijeti strateškoj usmjerenosti organizacija prema postavljanju razvoja publike kao dugoročnog, strateškog i dinamičnog procesa u središte organizacije
• doprinositi jačanju kapaciteta i unutarnjem osnaživanju organizacija za razvoj publike
• osigurati produbljivanje odnosa s postojećom publikom te povećanje i/ili proširenje publike i njenu raznolikost
• doprinijeti uravnoteženoj regionalnoj zastupljenosti organizacija civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti usmjerenih prema razvoju publike

Formalni uvjeti

Komisija za provjeru formalnih uvjeta provjerava zadovoljava li prijava formalne uvjete koji su propisani za sva programska područja, kao i one koji se odnose na svako pojedino programsko područje i kategoriju.

a) Tko se može prijaviti?

Na ovaj Javni poziv mogu se prijaviti udruge ili umjetničke organizacije na području suvremene kulture i umjetnosti koje su registrirane u Republici Hrvatskoj i koje aktivno djeluju najmanje jednu (1) godinu od dana registracije do dana zaključivanja ovog Javnog poziva, ako zadovoljavaju ostale uvjete ovog Javnog poziva.

b) Broj prijava

Prijavitelj ima pravo na ovaj Javni poziv dostaviti najviše jednu (1) prijavu.

c) Iznos koji se može tražiti

Da bi prijava bila prihvatljiva prijavitelj može tražiti iznos do 40.000 kn.

d) Što se može prijaviti?

Da bi prijava bila prihvatljiva:

• program/projekt se mora provoditi kontinuirano tijekom 12 mjeseci, od 1.1.2019. do 31.12.2019.
• prijavitelj ne može tražiti iznos veći od iznosa navedenoga za ovo programsko područje

Prihvatljivi troškovi:

• troškovi naknada za rad voditelja programa/projekta razvoja publike te suradnika angažiranih u programu/projektu razvoja publike
• putni troškovi (put, smještaj, dnevnice/prehrana, viza) voditelja programa/projekta razvoja publike te suradnika angažiranih u programu/projektu razvoja publike
• troškovi promocije
• troškovi dizajna i tiska
• troškovi edukacije (materijali, treneri, kotizacije i sl.)
• troškovi informacijskih tehnologija za razvoj publike (izrada i održavanje)
• troškovi najma prostora za provedbu aktivnosti
• troškovi dokumentiranja
• troškovi nabave opreme i/ili adaptacije prostora, u iznosu do najviše 10 % ukupno traženog proračuna od Zaklade
• iznimno, administrativni i uredski troškovi (npr. najam ureda, troškovi komunikacije, režijski troškovi i sl.) u iznosu do najviše 10 % ukupno traženog proračuna od Zaklade
• ostali troškovi, u iznosu do najviše 5 % ukupno traženog proračuna od Zaklade