U cilju poboljšanja uvjeta rada organizacija, Zaklada namjerava provesti participativni proces kako bi s predstavnicima organizacija civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti raspravila buduće mehanizme pravednih praksi u Zakladi te potencijale njihove šire primjene. Taj proces započinje prvim u nizu Foruma koji će biti održan u utorak, 21. studenoga 2023. od 10 do 13 sati putem platforme Zoom.

Zaklada će na prvom Forumu predstaviti prijedlog participativnog procesa (svrhu i metodologiju) koji će biti raspravljen sa svim sudionicima Foruma. Uvodno će biti predstavljena međunarodna istraživanja i iskustva, dok će o domaćim primjerima govoriti Dina Gligo (SKUPA), Ana Kutleša (BLOK) i Gabrijela Ivanov (K-zona). Nakon prvog dijela Foruma uslijedit će plenarne i grupne rasprave o usuglašavanju participativnog procesa za pravedne prakse. Program Foruma dostupan je ovdje.

Svi zainteresirani predstavnici organizacija civilnog društva mogu sudjelovati na Forumu. Broj sudionika nije ograničen, ali se potrebno registrirati na sljedećoj poveznici. Forum će biti sniman te dostupan na Zakladinom YouTube kanalu.

*** Obrazloženje za pravedne prakse ***

Organizacije civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti djeluju u okruženju projektne logike nestabilnog i nedostatnog financiranja, ovisnosti o mnogostrukim izvorima prihoda, nerazvijenog tržišta, neadekvatnih i nedostatnih prostornih i drugih resursa. Predstavnici organizacija i većina onih koji su stalno ili privremeno i povremeno angažirani u organizacijskom i programskom radu izloženi su nestandardnim oblicima rada, zaposleni su privremeno ili angažirani povremeno, nerijetko na nepuno radno vrijeme. Radnici u kulturi i umjetnici često su potplaćeni, a ponekad i neplaćeni, radni se zadaci prelijevaju u slobodno vrijeme, temeljna se egzistencija osigurava radom na više poslova, u više organizacija, a čak i kod poslodavaca u drugim sektorima ili zahvaljujući obiteljskoj potpori. Socijalna i zdravstvena zaštita nisu dovoljne ili nisu osigurane. Samoizrabljivanje se nametnulo kao standardna strategija preživljavanja, a fizička, mentalna i emocionalna iscrpljenost sastavni su dio svakodnevice mnogih umjetnika i kulturnih radnika.

Širok je dijapazon problema uvjeta rada u kulturi općenito, pa tako i u organizacijama civilnog društva u kulturi, a ključna im je karakteristika izostanak pravednih praksi, bilo da je riječ o visini naknada, poticajnom legislativnom okviru, pravednim uvjetima razmjene, poštenim ugovornim aranžmanima, adekvatnom radnom okruženju ili bilo kojem drugom obliku pravednih praksi u njihovom svakodnevnom stvaralačkom, produkcijskom i administrativnom radu. Pravedne prakse usko su vezane uz održivost, zadržavanje stručnog kadra te osiguravanje raznolikosti i pristupa sektoru. Zabrinutost oko pitanja pravednih uvjeta rada i pravednih naknada su od vremena pandemije sve prisutnija u javnom diskursu, a ti su problemi predmet raznih istraživanja te su u mnogim zemljama i dio političkih rasprava. Recentno objavljen Izvještaj Otvorene metode koordinacije Europske unije "The status and working conditions of artists and cultural and creative professionals" posvetio je pravednim praksama posebno poglavlje u kojem je, između ostaloga, istaknuta uloga javnih financijera u promociji pravednih praksi, uključujući i integraciju pravedne naknade za umjetnike i kulturne profesionalce u okvir njihovih politika i programa financiranja.

Slijedom prepoznatih potreba i uzimajući u obzir svoju svrhu, Zaklada kroz participativni proces sa zainteresiranim predstavnicima organizacija civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti namjerava osmisliti mehanizme putem kojih, u okviru ograničenih prihoda za dodjelu bespovratnih sredstava kojima raspolaže, u svoje programe podrške te razvojne i istraživačke programe može integrirati pravedne prakse uzimajući u obzir raznolike probleme i potrebe organizacija. Zaklada također namjerava proces otvoriti za raspravu o široj primjeni pravednih praksi u području kulture.