Preskoči na glavni sadržaj

Zaklada "Kultura nova"

PP4

Drugo more

BCC - Balcan can contemporary
Platforma Balcan Can Contemporary namijenjena je povezivanju fragmentirane i često izolirane umjetničke scene koja djeluje u području izvedbenih umjetnosti na Balkanu. Umjetnici, umjetničke grupe, festivali, časopisi i institucije koje djeluju u području izvedbenih umjetnosti na ovom prostoru već su afirmirani i često se na Zapadu prepoznaju kao specifična scena, no unatoč zajedničkim estetskim opredjeljenjima, kontaktima i suradnjama na samom prostoru Balkana publika nije svjesna posebnosti, a najčešće niti postojanja nečega što bi moglo imati obilježja određene scene. Razloge za ovo treba tražiti u diskontinuitetima u predstavljanju umjetničkog rada i nepostojanju očekivanja kontinuiteta kod publike. Platforma BCC nastoji stvoriti čvrsti okvir za razvoj jedinstvene umjetničke scene koja presjeca nacionalne granice. Cilj platforme BCC je stvaranje komunikacijske zajednice u prostoru omeđenim umjetničkim stvaraocima, interpretativnim umjetničkim poljem, publikom i horizontom društvenog očekivanja. Specifični ciljevi suradničke platforme BCC su: održavanje infrastrukture koja će omogućiti protok informacija o idejama i događajima (web stranice, časopisi, novine i sl.); iniciranje struktura za korištenje socijalnog kapitala; povezivanje balkanskih umjetnika međusobno i s umjetnicima iz drugih zemalja; održavanje distribucijske platforme za pojedinačne kulturne proizvode. Ovi ciljevi namjeravaju se postići kroz održavanje portala www.balcancancontemporary.net, organizaciju seminara i drugih edukacijskih aktivnosti te putem distribucije samih umjetničkih radova u regiji. Korisnici ovog projekta su profesionalnci u podučju suvremenih izvedbenih umjetnosti, ali i šira javnost koja prati recentnu kulturnu i umjetničku produkciju.

Kooperativa

Suradnja nezavisne kulture u regiji - Koraci prema okviru
Projekt Suradnja nezavisne kulture u regiji - Koraci prema okviru zajednički organiziraju Platforma Kooperativa i oko nje okupljene nacionalne mreže organizacija nezavisne kulture: Asociacija iz Slovenije, Jadro iz Makedonije, te Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije. Glavni ciljevi projekta su: osigurati okvir za dugoročnu i održivu projektnu suradnju i programsku razmjenu između aktera nezavisne kulture, ojačati kapacitete organizacija kroz transfer dobrih praksi i znanja te osnažiti aktere koji mogu doprinijeti razvoju kulturnih politika koje će donijeti značajne promjene u kulturnim sustavima zemalja regije. Glavne aktivnosti realizirat će se u 7 zemalja: BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. One obuhvaćaju realizaciju niza susreta organizacija nezavisne kulture u različitim zemljama regije sa svrhom osnaživanja partnerskih odnosa i suradnje, te u svrhu dijeljenja iskustava vezanih uz ključne teme koje čine regionalni kultrno-politički kontekst. Pored susreta organizacija, aktivnosti obuhvaćaju i javna događanja u svim navedenim zemljama s ciljem djelovanja prema okviru kulturnih politika i prema relevantnim dionicima (donositelji odluka, stručnjaci) unutar kulturnih sustava zemalja u regiji i međunarodno. U sklopu projektnih aktivnosti realizirat će se i međunarodna konferencija koja će okupiti organizacije nezavisne kulturne scene iz regije, visoke predstavnike donositelja odluka u kulturi te stručnjake različitih profila sa svhom razmatranja, konceptualizacije i zagovora modela trajne institucionalne podrške suradnji u regiji. Predložene aktivnosti ključni su koraci nezavisnih aktera prema osiguranju dugoročnog i održivog okvira za suradnju i razvoj nezavisne kulturne scene u regiji Jugoistočne Europe.

Labin Art Express XXI

Rudnici Kulture
Suradnička platforma "Rudnici kulture“ projekt je multilateralne, međuregionalne, interdisciplinarne kulturne suradnje čiji je voditelj-koordinator udruga Labin Art Express XXI (HR), a provodi se u suradnji s partnerima iz država nastalih na području bivše Jugoslavije. Projekt “Rudnici kulture“ bavi se: očuvanjem i revalorizacijom industrijske baštine brojnih bivših rudnika u novonastalim državama na području bivše Jugoslavije, poticanjem lokalnih zajednica prema prenamjeni postojećih industrijskih, arhitektonskih i povijesnih resursa bivših rudnika u samoodržive javno-kulturne komplekse. Konačna svrha projekta jest stvaranje široke platforme organizacija iz Jugoistočne Europe koje se bave prenamjenom rudarske baštine. Osnovni ciljevi projekta (poboljšanje vidljivosti rudarske baštine u regiji, kao i ponovna uspostava veza i kulturne suradnje između rudarskih općina/gradova/regija s područja bivše države) bit će postignuti provedbom sljedećih aktivnosti: istraživanje i mapiranje bivših rudnika u regiji; edukacija svih lokalnih i regionalnih društvenih aktera o nužnosti zaštite i prenamjene rudarske baštine, kao i o raspoloživim alatima, modelima i strategijama zaštite, uključujući i uzajamni prijenos znanja i iskustva; zagovaranje, promocija i medijska kampanja na lokalnoj/regionalnoj/nacionalnoj te međunarodnoj razini, koja uključuje i pokretanje web portala www.rudnicikulture.com i www.minesofculture.com. Najvažniji rezultati, tj. proizvodi projekta bit će mobilna multimedijalna izložba umjetničkih djela na temu rudara i rudarenja, te produkcija dokumentarnog videa i publikacije „The Mines of Culture“.

RESTART

BALKAN DOCUMENTARY DISTRIBUTION NETWORK - BDDN
Balkan Documentary Distribution Network - BDDN je projekt neformalne mreže udruga, festivala i distributerskih kuća iz zemalja bivše Jugoslavije, kreiran s namjerom prikazivanja, promocije, distribucije i edukacije u području kreativnog dokumentarnog filma. Cilj je na navedenim teritorijima proširiti i popularizirati autorski dokumentarac kroz projekcije na festivalima, u kinima i nezavisnim prikazivačkim dvoranama, kroz distribuciju na televiziji, objavu na DVD-u te VOD platformama. BDDN širem broju građana približava dokumentarac kao važnu filmsku formu, ne samo kroz projekcije već i gostovanja redatelja i protagonista, uz razgovore nakon projekcija te organizaciju posebnih predavanja (Masterclass) i stručnih radinonica. Poseban je fokus na socijalno angažirane teme, a uz projekcije se dodatno organiziraju javne diskusije o temi. Aktivnosti uključuju distribuciju 7 - 10 dugometražnih dokumentarnih filmova godišnje (oko 25 u 3 godine) prikazanih u većini zemalja partnera na 5 - 7 festivala, u oko 70 prikazivačkih prostora i kino dvorana; najmanje 20 zajednički objavljenih DVD izdanja filmova uz posebne dodatke, distribuiranih u oko 100 dućana, multimedijalnih knjižnica i prodajnih mjesta; TV distribuciju (freeTV, kablovska TV...) - minimalno 20 filmova prikazati na minimalno 6 televizija u minimalno 4 zemlje. Korisnici mreže su ljubitelji dokumentarnog filma, aktivisti i razne inicijative civilnog društva, posjetioci filmskih festivala... Uz kontinuiranu distribuciju (otkup, prijevod i objavljivanje filmova), te edukacijski program, BDDN radi na promociji regionalnih filmova u drugim europskim zemljama. Namjera je u 2014. godini ustanoviti i službenu nagradu za najbolji kratki i dugometražni dokumentarac godine - BDDN NEST te u odlučuvanje uključiti veći broj dionika - festivala i organizacija.

K-zona

Mreža kulturnih rodnih praksi JI Europe
Ovim projektom želimo iskoristiti potencijale prostora JI Europe glede umrežavanja, razmjene znanja i vještina, te umjetničke produkcije koja propituje pitanja roda u najširem društvenom smislu te dugoročno utječe na razvoj inicijativa koji se bave kreativnim rodnim praksama na ovim prostorima. Glavne aktivnosti su razmjena sadržaja i omogućavanje planiranja novih umjetničkih projekata koji se tiču aktualnih društvenih zbivanja u vezi rodne ravnopravnosti, dubinsko strateško planiranje i razvoj akcijskog plana platforme, te postavljanje online platforme mreže koja će služiti kao fokalna informativna točka o umjetničkim organizacijama, kustokim kolektivima, festivalima i inicijativama koje s tiču kulturnih rodnih praksi na području JI Europe. Kroz razvojni period od 2-5 godina, krenut će se sa sustavnim umrežavanjem i s Europskim sličnim inicijativama kako bi se nastavila razmjena znanja, iskustava i kulturnih rodnih praksi u cijeloj Europi. Dugoročni ciljevi ove mreže su neutraliziranje rodnih stereotipa u kulturnoj produkciji i društvu općenito te osnivanje primjera pozitivne prakse koji se može koristiti kao model za redefiniranje rodnih aspekata kulturnih politika i primjer uspješne regionalne suradnje kojim će se povećati mobilnost, vidljivost i razmjena ideja. Projekt je prvenstveno usmjeren na ženske i queer umjetnike/ce, kuratore, kulturne producente, teoretičare i aktiviste/ice u regiji. U projektu će također biti uključene ženske i LGBT nevladine organizacije, interdisciplinarne grupe i kulturni centri, te kulturni festivali u regiji i umjetničke inicijative.

UO NOVO KAZALIŠTE

DANILO KIŠ: ENCIKLOPEDIJA JUŽNOSLAVENSKE DEMOKRACIJE
Ovaj projekt nastoji kroz uprizorenja djela Danila Kiša u regionalnom kontekstu i kroz regionalnu suradnju u zemljama bivše SFRJ prikazati tehnologiju totalitarizama, nacionalizama i neslobodnih (antislobodnih) poredaka kako je na to u svojim djelima prikazivao 'posljednji jugoslavenski autor'. Aktivnosti projekta uključuju više modela poput postavljanja predstava, radionica s mladim ljudima, nova čitanja kroz suradnju mladih i suvremenika/sugovornika Danila Kiša i sl. Lokacije na kojima će projektne aktivnosti biti provođene također indikativno ukazuju na potrebu za aktualiziranjem poruka njegova stvaralaštva. Ključni dio projekta je predstava Danilo Kiš: Grobnica za Borisa Davidoviča koja nastaje u regionalnoj koprodukciji. Iz predstave aktivnosti će biti proširene kako je gore spomenuto, a sve s ciljem što šireg uključivanja javnosti, aktualiziranjem i sagledavanjem poruka njegovog strvaralaštva u današnjem kulturnom, društvenom i političkom kontekstu post-konfliktne regije nekadašnje SFRJ.

Studio Smijeha

Revolucija balkanske svijesti - festivali i nastupi
Ciljevi projekta su predstavljanje stand up comedy scene što većem broju građana Zagreba, Beograda, Ljubljane i Mostara, razbijanje predrasuda i tenzija među narodima bivše Jugoslavije te razvijanje što bolje i češće suradnje s udrugama zemalja Jugoistočne Europe koje se bave promocijom stand up komedije i komičarima istih. Aktivnosti projekta sastoje se od pripreme i promocije festivala te samog festivala i nastupa te održavanja istih. U Zagrebu će se održati festival koji je zamišljen kao četverodnevno događanje. U prva tri dana u Tvornici Kulture nastupat će pet profesionalnih komičara po danu, jedan iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije i Makedonije. U Crnoj Gori scena još nažalost ne postoji. Četvrti dan održat će se večer amatera uz besplatan ulaz u Comedy Clubu Studio Smijeha. U ostalim gradovima održat će se po jedna profesionalna i jedna amaterska večer u kojima će također nastupiti komičari iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Korisnici festivala i vikenda su građani svih navedenih gradova iznad 16 godina i amateri koji imaju prilike nastupati u svim gradovima projekta pred mnogobrojnom publikom.

Otvorena medijska grupacija

Platforma "Cool(Tour)"
Cilj "Cool (Tour)" projekta je povezivanje ljudi koji se bave kulturom i umjetnošću, izgradnja njihove dugoročne suradnje kroz osmišljavanje zajedničkih projekata te izvedba aktivnosti koje promoviraju suvremenu kulturu i umjetnost u širokom krugu društva, a istovremeno osnažuju organizacije uključene u projekt kroz razmjenu iskustava i primjera dobrih praksi.
Aktivnosti:
1. Susreti članica platforme (2 susreta u trajanju po 1 dan) koji će rezultirati razrađenom strategijom djelovanja u naredne 3 godine i koja će kao strateški dokument usmjeravati aktivnosti platforme
2. Aktivnosti jačanja kapaciteta: Radionica s ciljem medijskog osnaživanja organizacija članica platforme i drugih zainteresiranih organizacija (1 radionica u trajanju 2 dana) koja će sudionicima radionice pružiti znanja i vještine za promicanje vidljivosti organizacija i njihovo predstavljanje širokoj javnosti
3. Predstavljanje umjetnika iz zemalja članica platforme na nekonvencionalan i alternativan način u Zagrebu ( 1 dan, 10 umjetnika, 10 lokacija)
4. Zagovaračke aktivnosti- dvodnevna konferencija u Mostaru s ciljem susreta lokalnih i regionalnih vlasti i organizacija te donošenje preporuka koje dovode do donošenja politika na nacionalnim i regionalnim razinama (1 dan, 10 predstavnika vlasti, 20 organizacija)
Korisnici:
1. Organizacije civilnog društva iz područja kulture, naročito suvremene kulture koje će imati koristi iz projekta (4 članice platforme, minimalno 2 druge organizacije iz svake zemlje)
2.Samostalni umjetnici koji surađuju ili su članovi kulturnih organizacija iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore) - minimalno 2 umjetnika iz svake zemlje, ukupno 10
3. Građani- minimalno 10 000 građana koji će biti uključeni

HKD MFMS RIJEKA

Aleksandra Zec
Jedan od najuspješnijih kazališnih redatelja u regiji Oliver Frljić odlučio je svojim novim kazališnim projektom progovoriti o još jednom aktualnom društvenom problemu u Hrvatskoj: neprocesuiranju zločina domovinskog rata. Kulturne institucije u Zagrebu odustale su od projekta, međutim Grad Rijeka je stao iza projekta, a producent je udruga HKD Teatar MFMS u Rijeci, koji je odlučio potražiti partnere u regiji. To su Centar za kulturnu dekontaminaciju Beograd, ATAK Podgorica i Moment Maribor. Uloga ovih partnera je, prije svega, u pomoći distribucije kazališne predstave u Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori, no članovi partnera bit će i dio autorske ekipe te organizirati prateće manifestacije, okrugle stolove, razgovore i sl. u svojim sredinama te tako osigurati mobilnost umjetnika, protočnost dramske predstave i "jačati kapacitete civilnog društva." Oliver Frljić ovako je predstavio projekt "Nakon više od dvadeset godina, ime Aleksandre Zec još uvijek je demarkaciona linija u hrvatskom društvu. S jedne strane su oni koji lamentiraju nad pravosudnom farsom koja je poznate ubojice, bez obzira na sva priznanja i materijalne dokaze, ostavila na slobodi. S druge pak oni kojima Aleksandra Zec služi isključivo za uspostavljanje razlike između "naših" i "njihovih" žrtava, pri čemu se pokazuje da dominatna matrica mišljenja Domovinskog rata nije otišla daleko od ove viktimološke dihotomije. Ova predstava bi pak pokušala napraviti nešto drugo. Ona bi pokušala vidjeti koliko je hrvatsko društvo, ako se izuzme dugogodišnja medijska eksploatacija, 18 godina nakon rata, spremno za suočavanjem s onim što za njega realno i simbolički predstavlja stradanje obitelji Zec. Kao i u Antigoni, mi se još uvijek spotičemo o previše leševa koji nisu dobili pravo da budu ukopani. "
Na ovaj način

×
Ova internetska stranica koristi kolačiće (cookies) za potrebe analize statistike posjeta. Pri tome se ne prikupljaju niti obrađuju osobni podaci. Korištenjem stranice prihvaćate i njene uvjete korištenja.
Prilagodba pristupačnosti: Kontrast Promjena kontrasta / Change contrast Pismo Promjena pisma / Change type