Zaklada "Kultura nova" poziva sve zainteresirane predstavnike organizacija civilnog društva na online diskusije o temama koje će biti u fokusu Zakladinog narednog četverogodišnjeg strateškog razdoblja od 2022. do 2025.

Zaklada je na temelju prijedloga i komentara prikupljenih putem provedenoga online upitnika definirala četiri teme, a o svakoj temi diskutirat će se na zasebnim sesijama na kojima se očekuje aktivno sudjelovanje svih sudionika. Uvodnu riječ u sve online diskusije dat će upraviteljica Zaklade, Dea Vidović, dok će sve sesije moderirati vanjska suradnica Andrijana Parić. Sve online diskusije osmišljene su kao dinamična razmjena mišljenja sudionika kroz rasprave u manjim grupama. Kao rezultat diskusija trebali bi proizaći prijedlozi budućih pristupa i metoda u okviru predloženih tema na temelju kojih će Zaklada na što adekvatniji način odgovoriti na potrebe organizacija civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti te osigurati njihov stabilniji organizacijski i programski razvoj.

Na sesijama nije ograničen broj sudionika, ali se za sudjelovanje potrebno registrirati na ovoj poveznici najkasnije 2 radna dana prije održavanja svake pojedine diskusije. Moguće je sudjelovati na sve četiri sesije ili samo na pojedinim.

Plenarni dijelovi svih sesija će biti snimani isključivo sa svrhom sastavljanja pisanog izvještaja o prijedlozima i smjernicama za buduće djelovanje koje će se isključivo koristiti u izradi novog Strateškog plana Zaklade.

Online diskusije održat će se putem platforme Zoom, u četiri termina prema sljedećem rasporedu:

Uvjeti rada organizacija civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti
28. 4. 2021., 15:00 – 16:30

Mnoge objavljene studije i policy dokumenti u Europi ukazuju na to da su se nesigurnost i neizvjesnost uspostavile kao dominantne karakteristike kulturnog sektora. Iako situacija ovisi o pravnom i financijskom okviru svake pojedine države, općenito gledano, u posljednja dva desetljeća nesigurnost i neizvjesnost su postale standardi kulturnog sektora, posebno za sve samozaposlene umjetnike i profesionalce u kulturi kojima je prekarnost imanentna te kao takva predstavlja i potencijalni izvor stresa. U Hrvatskoj tu poziciju dijele organizacije civilnog društva koje se, unatoč snažnim potencijalima za programski i organizacijski razvoj, održavaju na pragu vlastitog opstanka i izdržljivosti. Kronična izloženost dominantno projektnoj logici rada i nestandardnim oblicima rada te neadekvatna i nedostatna podrška iz javnih izvora, nametnula je krizno stanje kao standard i svakodnevni kontekst rada tih organizacija. Uzimajući u obzir svrhu Zaklade "Kultura nova", temeljno strateško usmjerenje Zaklade obuhvaća pristupe putem kojih može doprinijeti unapređenju pozicije organizacija civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti, njihovih uvjeta rada te pozitivnim promjenama i nadogradnji kulturne politike, kako na nacionalnoj razini tako i na lokalnim razinama.  

Kulturni sektor u (post)COVID-19 vremenu
5. 5. 2021., 15:00 – 16:30

Istraživanje Zaklade "Kultura nova" o utjecaju pandemije bolesti COVID-19 na organizacije civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti pokazalo je da je i u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim državama širom svijeta, područje kulture drastično pogođeno obaveznim mjerama fizičkog distanciranja, zatvaranja prostora za kulturu, otkazivanja kulturnih događanja i/ili ograničavanja broja sudionika javnih okupljanja. Kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 do krajnjih je granica ukazala i na ranjivost, ali i otpornost organizacija civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti. Pogođeni su svi aspekti rada organizacija, od svakodnevnog uredskog rada, umjetničke proizvodnje i distribucije, obrazovnih i diskurzivnih programa, prihoda, do putovanja i međunarodne suradnje. Istovremeno, otpornost koja se ogleda kroz brzu reakciju i sposobnost odgovora na negativne posljedice krize proizlaze iz trajnog rada u nestabilnim uvjetima. Pandemija i njezine dalekosežne posljedice prisilile su kulturni sektor da se brzo prilagodi novim okolnostima te su se izmijenile donedavne uvriježene prakse rada u kulturno-umjetničkom području. S obzirom na to da kriza još uvijek traje i da se ne nazire njezin kraj, Zaklada promišlja budućnost organizacija civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti kako bi osigurala adekvatne mjere za oporavak tog dijela kulturnog sektora te doprinijela nužnoj transformaciji kulturnog sustava.

Prilagodba kulturnog sektora zelenoj dimenziji
12. 5. 2021., 15:00 – 16:30

Klimatske promjene su jedna od najvećih prijetnji budućnosti svijeta. Opseg i brzina klimatskih promjena dovode kulturu i kulturna prava u ozbiljan rizik. Istovremeno kultura i umjetnost mogu igrati važnu ulogu u podizanju svjesnosti o važnosti transformacije, prilagodbe i odgovora na klimatske promjene. Dosadašnji izostanak pozornosti kulturnih politika prema važnosti prilagodbe kulturnog sektora ekološkom sustavu zahtijeva podešavanje dominantne paradigme kulturnih politika i preispitivanje temeljnih konceptualnih i operativnih aspekata načina funkcioniranja kulturnog i umjetničkog sektora. Zaklada u svom budućem strateškom razdoblju namjerava doprinijeti potrebnoj promjeni politika u upravljanju kulturnim resursima i pružiti podršku za prilagodbu načina rada kulturnog sektora klimatskim promjenama kroz stvaranje znanja, vještina i prilika za tu tranziciju.  

Sudjelovanje u kulturi
19. 5. 2021., 15:00 – 16:30

Koncept sudjelovanja u kulturi ima dugu tradiciju, a mijenjao se ovisno o geopolitičkim kontekstima i povijesnim okolnostima. Pravo na sudjelovanje svih u kulturnom životu zajednice zagarantirano je UN-ovom Općom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. Tijekom vremena, razvijale su se različite paradigme kulturnih politika kako bi se povećala dostupnost i pristup kulturi te potaknulo i osiguralo aktivno sudjelovanje građana i različitih društvenih grupa u kulturi. Međutim, podaci pokazuju da danas jedan dio građana i dalje ne sudjeluje u kulturi. Unatoč sve brojnijim zahtjevima za osiguravanjem poticajnog okruženja za aktivno uključivanje u kulturu, sudionički pristupi, osim u retorici i policy narativu, izostaju u implementaciji kulturnih politika i praksama kulturnog sektora. Razvijajući se kao javno tijelo čija se uloga temelji i odražava kroz paradigmu kulturne demokracije, za Zakladu pravo na kulturu i sudjelovanje u kulturi predstavljaju neizostavne komponente njezinoga narednog strateškog razdoblja u kojem nastavlja doprinositi daljnjoj demokratizaciji kulturnog sustava te pružati financijsku i profesionalnu podršku organizacijama civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti za razvoj različitih sudioničkih praksi u kulturi.