Uvod
Osnivanjem Zaklade "Kultura nova" napravljen je značajan pomak u kulturnom sustavu, jer je stvoren novi mehanizam koji daje stručnu i financijsku podršku organizacijama civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti te doprinosi izgradnji snažnog, stabilnog i raznolikog civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti koje kreira nove umjetničke prakse i prakse kritičkoga javnog djelovanja te potiče pozitivne društvene promjene u Republici Hrvatskoj. Zaklada nije konkurentski niti zamjenski izvor financiranja u kulturi postojećim izvorima na nacionalnoj ili subnacionalnim razinama, kroz koje se i dalje osiguravaju sredstva za provedbu kulturnih i umjetničkih programa civilnog sektora, već je "Kultura nova" komplementarna i nadopunjujuća mjera u sustavu financiranja kulture koja doprinosi stabilizaciji i razvoju organizacija civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti. Komplementarnost je ugrađena u sve aspekte djelovanja Zaklade, pa tako i u Program podrške 2017.
Zaklada "Kultura nova" suvremenu kulturu i umjetnost shvaća kao kreativnu i kritičku praksu, a organizacije civilnog društva vidi kao ključne nositelje novih tendencija u kulturi i umjetnosti. Riječ je o onim suvremenim kulturnim i umjetničkim praksama koje su usmjerene prema istraživanju i ispitivanju granica disciplina i područja, uspostavljanju novih pristupa i kretanja, poduzimanju estetskih i konceptualnih iskoraka, inovativnom korištenju materijala, metoda, formata i medija te sveukupno otvaranju novih pogleda, shvaćanja i orijentacija u svijetu umjetnosti. To su također i one prakse koje su usmjerene prema društvenom angažmanu te orijentirane na zajednicu i sudjelovanje građana, i koje danas predstavljaju razvojni potencijal jer se bave pitanjima kao što su društvena kohezija, izgradnja potencijala zajednice i slično. Suvremene kulturne i umjetničke prakse kroz različite oblike, pristupe i kanale djelovanja omogućavaju građanima direktno uključivanje i sudjelovanje u kulturnim projektima koji često uočavaju i artikuliraju raznovrsne probleme s kojima se suvremeno društvo susreće (pitanja prava manjina, ekologije, ljudskih prava, rasprodaja javnog prostora, uništavanje kulturnog i javnog dobra, itd.). Uključivanjem građana podiže se njihova svijest o važnosti angažmana i aktivnog sudjelovanja u zajednici. Ujedno, organizacije civilnog društva u kulturi u mnogim hrvatskim gradovima vode kulturne centre, klubove, galerije itd. kao javne prostore koji su točke susreta različitih civilno-društvenih inicijativa i građana te prostori javne recepcije. Upravo ti prostori ponajbolje svjedoče o inkluzivnom karakteru civilnog društva u kulturi, jer oni omogućavaju i potiču dijalog između građana koji, zbog prirode suvremene (žive) i društveno angažirane kulture te eksperimentalne, refleksivne i kritičke umjetničke prakse, mogu biti ne samo posjetitelji i korisnici, nego i aktivni sudionici i stvaratelji takvih programa i projekata.
Zaklada pruža podršku organizacijama civilnog društva koje provode djelatnosti usmjerene općem/javnom dobru, potrebama zajednice i postizanju održivog razvoja, odnosno koje promiču vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske (sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav).